[Top][All Lists]
[Date Prev][Date Next][Thread Prev][Thread Next][Date Index][Thread Index]
[Serbiangnome-lista] Tehnicki predlozi za "razresenje" (bilo Re: [kde-yu
From: |
Danilo Segan |
Subject: |
[Serbiangnome-lista] Tehnicki predlozi za "razresenje" (bilo Re: [kde-yu] O imenima programa) |
Date: |
Sun, 20 Jul 2003 19:45:01 +0200 |
недељa, 20. јул 2003. 18:38:52 CEST — Toplica Tanasković написа:
Vidi, tu i jesi i nisi u pravu. „Netskejp“ je OK, ali šta da
radimo sa Konqueror pretraživačem ili još gore Konsole, KMail, KNode,
KEdit, KWrite, KSpread, KWord...
Meni se baš sviđa „Kreč“ (za KWord) ili „Kuređivač (teksta)“ (za KEdit)
(da oprostite) — ako se prevodom dobije naziv koji kvalitativno opisuje
sam proizvod, ne znam zašto ga ne bismo koristili ;-)
Nemam ni ništa protiv „KPošta“, „Kosvajač“ ili „Konkveror“, itd.
Ipak, od svih tvojih primera, mislim da bi najbolje izgledalo „Konzola“
umesto „Konsole“ (opet, isti slučaj kao i „Kancelarija“, čak i bolji) —
„k“ je na početku, i sve u redu. Ako postoji iko na ovoj listi ko
zaista odatle ne može da prepozna o čemu se radi, žao mi ga je ;-)
Smatram, da ono što se može transkribovati ili ima smisla,
treba transkribovati, a ono što ne može, ostaje tako kako jeste.
Zapravo, to je i moje mišljenje. Uostalom, to je opcija 3 („od slučaja
do slučaja“) u glasanju o stranim nazivima na
http://prevod.org/glasanje/strani-nazivi
> Ali, ako se prevodi na srpski, onda se prevodi na _srpski_, a ne na
> „srpski“, odnosno anglo-srpski ili šta već.
U potpunosti se slažem, ali pogledaj još jednom početak poruke.
I zbog svega toga, kako je jasno da postoje dve značajne (po broju)
grupe, od kojih u jednoj žele da se sve piše ćirilicom, u drugoj da se
nazivi obavezno pišu latinicom u originalu, mislim da treba da
pronađemo šta je to što čini tu kvalitativnu razliku u izboru.
Ako se npr. većina onih koji imaju stav da nazivi treba da ostanu
napisani latinicom, takođe poklapa u većoj meri sa onima koji smatraju
da je bolje da računarski programi koriste latinicu i u prevodu, onda
je najbolje uraditi sledeću stvar, čim budemo imali dovoljno ljudi i
mogućnosti za to:
- ne koristimo transkripciju za prebacivanje iz latinice u ćirilicu,
ili obrnuto; konverzija se obavlja ručno, s tim što se formiraju dva
tima (latinični i ćirilični) koji međusobno sarađuju (ipak je većina
prevoda istovetna)
ili, rešenje koje teorijski može svakoga da zadovolji
- napravimo odgovarajući „jezik za označavanje“ (markup language)
kojim se dobija osnovni prevod, a pored kojeg svako može da drži svoju
bazu stranih naziva na osnovu koje se generiše konačan rezultat
Prvi način (pravljenje dva tima, gde neko može biti i u oba tima) je
lako rešenje, ali zahteva dosta angažovanja.
Drugi način na izgled je lepo rešenje, ali ne tako jednostavno. Naime,
neka koristimo sledeći jezik za označavanje ([padež:<reč>]):
"Iz mog [3:<Evolution>] sam izvukao tvoju adresu."
Da su oblici „Evolution-a“ i „Evolucije“ istog roda, sve bi bilo u redu
(samo bi se ove dve varijante izvlačile iz posebnih baza stranih
naziva). Ovako, dobijamo prevod koji je ispravan samo u jednom slučaju:
"Iz mog Evolution-a sam izvukao tvoju adresu."
dok u drugom zvuči smešno:
"Iz mog Evolucije sam izvukao tvoju adresu."
Za sada, to možemo rešiti držanjem kompletnog imenskog dela zajedno, pa
bismo imali:
"Iz [3:<moj Evolution>] sam izvukao tvoju adresu."
Ovo bi moglo da radi, ali problem je što se opterećenje prevodioca
znatno uvećava, i gubi se mogućnost za držanjem jednostavne i lepe baze
stranih naziva koja sadrži samo englesko ime, i sedam padežnih oblika
prevoda. Takođe, mogli bismo i da uključimo oba prevoda na isto mesto,
pa da nekim programom biramo koji želimo:
"Iz [<mog Evolution-a>:<moje Evolucije>] sam izvukao tvoju adresu."
Opet, ovde je potrebno dosta posla da neko sebi izabere prevode, i lako
su moguće greške (npr. izabere jednu varijantu u gornjem slučaju, a u
sledećem izabere „tvog Evolution-a“; naravno, ako hoće samo jednu
varijantu, a ne da kombinuje, onda je lako). Ipak, ja želim da
kombinujem, znači, meni će biti teže ;-)
U zvanični KDE/Gnom bi išla samo jedna varijanta, određena npr.
glasanjem korisnika, a ko želi, lako bi mogao da sebi postavi željenu
varijantu. Opet, cena je više rada za prevodioce, ali ja sam spreman i
na to, ako ćemo time izbeći (nepotrebnu) prepirku.
Ipak, na ovaj način ne rešavamo problem, već pre bežimo od problema (ne
dobijamo jasno rešenje u našem jeziku). Međutim, mene niko sada neće
ubediti da se izbor može učini unapred (ne volim takvu vrstu
doslednosti u jeziku: dosledan jezik, znači dosadan jezik :-) — uvek
volim da vidim kakva je reč, šta se gubi, a šta se dobija njenim
prevodom, itd. Što se tiče pisma, mislim da se svaki naziv koji je
„izgovorljiv“ može napisati ćirilicom bez problema, tj. transkribovati.
Problem su skraćenice u nazivima, ali to je potpuno drugo pitanje (i tu
imam i drugačije mišljenje).
Pa, vasa misljenja i primedbe?
Živeli,
Danilo
- [Serbiangnome-lista] Tehnicki predlozi za "razresenje" (bilo Re: [kde-yu] O imenima programa),
Danilo Segan <=